top of page

 

 

 

U ovoj rubrici očekujemo priloge sa razmene naših učenika sa školama iz Francuske, Španije, Italije, Rusije, Nemačke, Holandije i drugih zemalja; tekstove i fotografije nakon studijske posete Kini, Velikoj Britaniji... predstavljanje bilingvalne nastave i različitih internacionalnih projekata u kojima su učestvovali učenici Karlovačke gimnazije, prikaz knjiga koje promovišu veze sa drugim kulturama, opis internacionalnih kreativnih radionica i slično.

 

Imagologija je oblast komparativne književnosti i deo interdisciplinarnih studija čiji je predmet proučavanja poreklo, priroda, dekonstrukcija i uticaji nacionalnih stereotipa i klišea; semantički prostor u kojem ljudi stvaraju, predstavljaju i tumače sebe i druge.

 

Zahvaljujući izučavanju različitih stranih jezika u Karlovačkoj gimnaziji i učešću njenih učenika i profesora u raznovrsnim internacionalnim projektima, imagologija se u Karlovačkoj gimnaziji neguje zahvaljujući  studijskim putovanjima, tokom istraživačkih projekata, vannastavnih aktivnosti, u okviru bilingvalne nastave, književno-imagološkog kluba,  specijalno kreiranih FB grupa i blogova, kulturoloških radionica i sl.

IMAGOLOGIJA, KULTURA

 

Profesorka književnosti, Ljiljana Maletin Vojvodić, imagologijom je počela da se bavi zahvaljujući učešću na internacionalnim rezidencijalnim projektima za pisce i istraživače u Španiji, Portugaliji, Litvaniji, Finskoj, Švedskoj, Finskoj, Islandu, Norveškoj i na Grenlandu. Sfera njenog interesovanja je, pored savremene vizuelne umetnosti i kulture uopšte, imagološka slika drugih kultura, posebno skandinavskih.

 

Oni koje interesuje kultura Finske, Norveške, Danske, Švedske i Grenlanda mogu posetiti FB grupu Ljiljane Maletin Vojvodić pod nazivom SKANDINAVSKA PRIČA na adresi: https://www.facebook.com/groups/544769815604341/

Više o Skandinaviji, o radu Ljiljane Maletin Vojvodić, antologiji norveške književnosti koju je priredila, kreativnim radionicama koje je u vezi norveškom kulturom realizovala sa učenicima Karlovačke gimnazije, možete na srpskom i na engleskom jeziku pročitati na zvaničnom sajtu Ambasade Norveške u Srbiji:

 

http://www.norveska.org.rs/News_and_events/Novosti-i-dogadjaji-/Srpski-pogled-na-norveku-kulturu/#.VhlBVhZz9CM

http://www.norveska.org.rs/News_and_events/News-and-events1/A-Norwegian-story/#.VhlB

http://www.norveska.org.rs/News_and_events/Novosti-i-dogadjaji-/Nova-knjiga-o-Norvekoj-na-srpskom-jeziku/#.VhlB0hZz9CM

http://www.norveska.org.rs/News_and_events/News-and-events1/From-Stavanger-with-love/#.Vh

 

Sem antologije norveške književnosti "Norveška priča" (Prometej, Novi Sad, 2013) i kulturološkog bedekera "Finska, zemlja Kalevale, jezera i sauna" (Prometej, Novi Sad, 2011), Ljiljana Maletin Vojvodić je autorka romana "Oni koji jedu sirovo meso" (Mediterran publishing, Novi Sad, 2013), "U Egzilu" (Prometej, Novi Sad, 2011) i "Patuljci i Hiperboreja" (Mala velika knjiga, Novi Sad, 2008), koji je u prevodu na engleski jezik objavljen u kindle formatu pod naslovom "Dwarves and Hiperborea" (Amazon, Kindle, 2014). Na engleskom jeziku su realizovane njene konceptualne umetničke knjige "Instruction as writings" (ArtBox, Srbija/USV Verftet Bergen, Norveška, Amazon, Kindle 2015) i "Gothenburg Art Book" (ArtBox, Srbija/ Kunstepidemin, Gothenburg, 2014).

 

Tekstove i blogove u vezi sa savremenom vizuelnom kulturom piše za onlajn magazine SUPERVIZUELNA, P.U.L.S.E, kao i za kulturnu rubriku e-novina.

 

Ljiljana Maletin Vojvodić je nagrađivana za svoj rad kulturnim grantovima Ambasada Finske (2011) i Norveške (2013) u Beogradu i internacionalnim stipendijama u Kući Fride Hansen u Stavangeru (Norveška), USF Verftet u Bergenu, takođe u Norveškoj (2012 i 2014/2015), Kući pisaca u Ventspilsu u Litvaniji (2008/2009) i Muzeju Upernavik u Upernaviku na Grenlandu (2010).

 

 

KNJIŽEVNO-IMAGOLOŠKI KLUB

 

Književno-imagološki klub Karlovačke gimnazije je zamišljen kao mesto poliloga učenika i stvaralaca iz različitih oblasti (umetnost, kultura, nauka), kao i osoba, čija nacionalna, jezička i kulturološka drugost podrazumeva otkrivanje nepoznatih činjenica o Stranom, te dekonstruisanju predrasuda i stereotipa. Susreti će biti organizovani u gimnaziji dva puta u toku školske godine. Klub vodi Jovana Reba, profesor književnosti.

 

Jovana Reba je rođena u Novom Sadu 1975. godine. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, Odsek srpska i komparativna književnost (2011). Cilj njenih naučnih istraživanja jeste pokušaj revalorizacije srpske ženske književnosti u periodu od kraja 19. veka do prve polovine 20. veka, iz perspektive imagoloških, feminističkih i ginokritičkih teorija. Objavila je dve knjige: imagološku monografiju "Ženski Istok i Zapad" (2010) i ginokritičku monografiju "Misticizam Jele Spiridonović Savić" (2011). U okviru izdanja Službenog glasnika, kolekcije: "Sopstvena soba", priredila je u toku 2012. godine dve knjige: "Čežnje Jele Spiridonović Savić" – izabrana dela i roman Milice Janković: "Mutna i krvava".

Kao književnica za decu, objavila je ediciju istorijskih slikovnica za decu o dinastiji Nemanjića (2013): "Ko je bio Stefan Nemanja?", "Sveti Sava i Stefan Prvovenčani", "Kralj Milutin i Stefan Dečanski" i "Car Dušan Silni"; ediciju slikovnica o srpskom dobrotvoru Vladimiru Matijeviću - osnivaču humanitarnog fonda "Privrednik" (2014): "Znanje je moć!"; "Ko hoće – sve može"; i „Privrednik“: rad, štednja i čestitost, i knjigu za decu "Mihajlo Pupin" (2014). Takođe, koautorka je dvojezične slikovnice "Jovan i Agneš", koju je napisala sa dr Lidijom Turo, na srpskom i mađarskom jeziku (2015). Na Beogradskom sajmu knjiga 2015. biće promovisana nova edicija knjiga za decu : "Princeze i vladarke srpske", koje čine tri knjige: "Carica Milica", "Kneginja Ljubica Obrenović" i "Kraljica Marija Karađorđević".

Jovana Reba objavljuje u naučnim časopisima "Književnost", "Zbornik Filozofskog fakulteta za književnost i jezik", (Novi Sad), "Radovi Filozofskog fakulteta" (Univerzitet u Istočnom Sarajevu)," Sveske", "Detinjstvo", "Priče" i "Filolog".

 

CICEROCONCORDIAINSERBIA

Zahvaljujući profesorki latinskog jezika, Bojani Butorac, Karlovačka gimnazija učestvuje u eminentnom takmičenju čiji je akronim C.I.C.E.R.O  - "Certamen In Concordia Europae Regionumque Orbis", ili "Takmičenje za promovisanje sloge u Evropi i svim delovoma sveta". Svrha ovog takmičenja je povezivanje učenika koji proučavaju latinski jezik i antičko kulturno nasleđe. 

 

Učenici iz Karlovačke gimnazije učestvuju na takmičenju kao deo projekta sa ostalim zemljama sveta: Francuskom, Velikom Britanijom, Italijom, Španijom, Andorom, Australijom, Tunisom i Sjedinjenim Američkim Državama.

 

Takmičenje se odvija pod patronatom UNESCO-a  - “A Ray of Hope UNESCO Youth Ambassador for the Culture of Peace”, Saveta Evrope i kulturnih organizacija različitih zemalja.

 

Više na: https://sites.google.com/site/ciceroconcordiainserbia/home

 

 

 

 

 

 

MOJE ISKUSTVO SA ASF PROGRAMOM

„Rekli su nam da nam je ovo prilika da doživimo jedno zanimljivo životno iskustvo, ali ne i koliko će nam nedostajati kada odu.“

 

Od 24. do 28. septembra 2015. godine, sedam mojih drugarica i ja učestvovale smo u programu AFS organizacije, i prihvatile ponudu da tokom četiri dana ugostimo nekoga, budemo mu porodica, pomognemo mu da upozna Sremske Karlovce i Novi Sad, i lepo se provede. Okupili smo se na Železnickoj stanici da ih dočekamo, i dogovorili se šta je važno da obiđu, šta ne smeju da propuste dok borave u Novom Sadu.

Stigli su naši gosti, dečko iz Brazila, Meksikanac, devojke iz Belgije, Turske, Paragvaja, Severne Amerike i dve devojke sa Tajlanda. Bili smo veoma napeti, ali ubrzo smo se svi upoznali i opustili. Volonteri iz „Interkulture“ pripremili su nam raznovrsne radionice, igre, razgledanje, ali su nam ipak ostavili i dovoljno slobodnog vremena da se sa njima bolje upoznamo i izaberemo kako ćemo na najbolji način da ih ugostimo. Išli smo u obilazak Matice srpske i Karlovačke gimnazije, i videli mnoge značajne građevine Novog Sada. Komunicirali smo sa njima, uglavnom, na engleskom jeziku, ali smo ih i učili srpski, a oni su nas upoznavali sa svojim maternjim jezicima. Najviše im se svidela naša hrana.

Kada smo se navikli na njih, i najbolje provodili, došlo je vreme da se vrate svojim kućama. Za tako kratko vreme, shvatili smo koliko smo svi različiti, iz različitih država, sa različitim interesovanjima i hobijima, ali sa potpunom istom energijom. Energijom koja pokreće sve, zbog koje želimo da pomeramo granice i doživljavamo avanture. Za tako kratko vreme doživeli smo jedno izuzetno iskustvo, mnogo smo se smejali, imali mnoštvo anegdota. Toliko različitih kultura na jednom mestu podsetilo nas je koliko je važno da poštujemo mišljenje drugih, drugu kulturu i jezik, da ne sudimo po izgledu, boji kože ili izboru vere. Naučili smo da otvorimo svoj um i da dozvolimo da drugi sruše predrasude i barijere koje nas sputavaju. Iako zvuči neverovatno, ova četiri dana su nešto što ćemo zauvek pamtiti. Tokom ova četiri dana su nam potpuni stranci postali kao porodica. Nadam se da vam uz pomoć fotografija možemo preneti bar malo ove divne atmosfere. Nije mnogo vremena prošlo otkad smo se rastali, a već razgovaramo o njihovoj sledećoj poseti.

Želimo da zahvalimo „Interkulturi“ i volonterima, i svima koji su nam omogućili da doživimo ovo predivno iskustvo.

 

 „I nije bitno što smo rođeni na drugom kraju sveta. Ako želis prijatelja, kilometri postaju jako mali.“

                                                                                                                                                                           Vanja Gostović, III4

 

LICEO BERTRAND RUSSELL DI ROMA

Put do saradnje sa gimnazijom iz Rima vodio je preko Beča. U kampu, jednog proleća u Beču, profesorke iz ove dve škole, Dragana Belegišanin Zakić i Ticijana Andreoli, tokom razgovora, došle su na ideju o razmeni učenika, a povod je bilo to što se u našoj školi uče latinski i starogrčki jezik. Po povratku, koleginica Dragana mi je predložila da zajedno organizujemo susrete. Direktori su potpisali ugovore i, 2010. godine, počela je uspešna saradnja naše dve škole. 

Do sada je organizovano tri razmene, 2010, 2012. i ove, 2015. godine. Zamišljeno je da se projekat odvija u vidu dva susreta, po osam dana. Prvi susret đaka odigrava se u martu, u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu, a u septembru, mi putujemo u Rim. Đaci su smešteni u porodicama učenika sa kojima imamo razmenu.

Na obostrano zadovoljstvo, i sa velikim uspehom, odvijaju se ova putovanja, a za nas je uspeh još veći jer škola iz Rima ima dugu tradiciju ostvarivanja ovakvih susreta sa mnogim državama u Evropi i SAD.

Ova saradnja je omogućila našim učenicima da na naposredan način, uz svoje vršnjake, upoznaju Italiju, Rim, školski sistem i svakodnevni život Rima, da vide sve što su učili na časovima latinskog jezika, književnosti, istorije, likovne kulture i drugih predmeta. Nekima je to otvorilo put, i dalo snage, da se odvaže i studiraju u Italiji i drugim državama. Ono što je najvažnije, razmena ih je podstakla da budu otvoreni i tolerantni prema drugima i da shvate kako mogu ravnopravno da funkcionišu sa ljudima drugih nacija i vera i van svoje matične države.

Zahvaljujući ovom projektu, imao sam priliku da razmenim iskustva i sa kolegama koji predaju latinski i starogrčki jezik i da uporedimo udžbenike iz kojih radimo.

Na kraju svake razmene osećam veliko zadovoljstvo kada vidim osmehe i zadovoljstvo na licu naših i italijanskih đaka, i mojih kolega.

 

Branko Stojkov, profesor latinskog i starogrčkog jezika

BILINGVALNA NASTAVA U KARLOVAČKOJ GIMNAZIJI

U odeljenjima Karlovačke gimnazije I6,  II6, III6 i IV6 realizuje se  BILINGVALNA NASTAVA NA NEMAČKOM i NA FRANCUSKOM JEZIKU iz predmeta književnost, informatika i računarstvo, likovna kultura, muzička kultura i fizičko vaspitanje.

Bilingvalna nastava na nemačkom jeziku izvodi se  uz pomoć lektorke iz Nemačke, Larise Vilceanu. Učenici obuhvaćeni bilingvalnom nastavom sa profesorima navedenih predmeta i lektorima, kao i sa svim profesorima koji u Karlovačkoj gimnaziji predaju nemački i francuski jezik učestvuju, sem u realizaciji redovne nastave i u različitim projektima. Ovoga puta ćemo se osvrnuti na „Elysée – kamp za mlade“ iz 2013. godine, nagrađeni blog na nemačkom jeziku iz 2014. godine i na nagrađeni rad naše učenice Isidore Popović i njeno ovogodišnje putovanje u Francusku.

Projektom bezbednog interneta je rukovodio profesor informatike Goran Jovišić zadužen za bilingvalnu nemačko-srpsku nastavu informatike, a izveštaj o projektu „Elysée - kamp za mlade“ , napisala je profesorka književnosti Ljiljana Maletin Vojvodić koja je prve dve školske godine učestvovala u realizaciji bilingvalne nemačko-srpske nastave iz književnosti koju sada vodi profesorka Ivana Šijački. Više o svemu možete pronaći na zvaničnom sajtu Karlovačke gimnazije: https://sites.google.com/site/karlgimn1/dogadana/elyseekampzamladeukarlovackojgimnaziji

 

Elysée –projekat 

10-14.4. 2013. godine

 

U okviru obeležavanja pedesetogodišnjice „Elysée sporazuma“ potpisanog između Nemačke i Francuske, Karlovačka gimnazija je bila domaćin „Elysée – kampa za mlade“. U ovom internacionalnom projektu su sem učenika Karlovačke gimnazije učestvovali i đaci XVIII gimnazije iz Zagreba, Gimnazije Obala iz Sarajeva, Nemačke internacionalne škole iz Zagreba, Nemačke škole iz Beograda, kao i Francuske škole iz Beograda.

 

Na završnoj svečanosti, uz prisustvo ambasadora Nemačke, Francuske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine i predstavnika školske uprave, nakon svečanog govora direktorke Slavice Šokice, obraćanja profesorke Eve Grund i programa koji je u ime Gimnazije pripremila profesorka Gordana Radović, predstavljeni su učenici škola koje su učestvovale u projektu, kao i konkretni rezultati radionica u kojima su učestvovali. Tako su učenici pokazali umeće u prevođenju, kreativnom pisanju, kuvanju, pevanju, sviranju...

 

Voditelji radionica bili su profesori navedenih škola, dok su u ime Karlovačke gimnazije radionice vodile profesorka namačkog jezika Gordana Radović (koja je uz gospođu Evu Grund i direktoricu Slavicu Šokicu i organizovala navedeni projekat), kao i profesorke književnosti Jelena Marjanović i Ljiljana Maletin Vojvodić. U projektu je učestvovala i profesorka francuskog jezika, Milica Francuz.

 

Veoma je bitno da je ovaj projekat bio šansa da se profesori koji će sledeće školske godine biti angažovani u bilingvalnoj nastavi uključe u aktivnosti na nemačkom i na francuskom jeziku. Tako je profesorka Ljiljana Maletin Vojvodić, zajedno sa koleginicom iz Zagreba, profesorkom nemačkog jezika Sandrom Tardeli vodila radionicu kreativnog pisanja (na nemačkom i na srpskom jeziku), dok je profesorka Jelena Marjanović sa učenicima prevodila odabrane tekstove Miloša Crnjanskog na nemački jezik.

 

Neophodno je naglasiti da je tom prilikom, u prisustvu uglednih zvanica,  potpisan i međunarodni Protokol o daljoj saradnji škola učesnica. 

Ljiljana Maletin Vojvodić

više na: http://blog.pasch-net.de/jugendcamps/index.php?/archives/264-Fotofilm-Elysee-Jugendbegegnungscamp-in-Sremski-Karlovci.html

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SPECIJALNA NAGRADA NA TAKMIČENJU „BLOG ZA BEZBEDNI INTERNET"

07.04.2014.

 

II 6 odeljenje, tačnije grupa bilingvalne nastave na nemačkom jeziku, kreirala je sajt o bezbednom korišćenju interneta na nemačkom jeziku koji je nagrađen specijalnom nagradom. Nastavu informatike i računarstva na nemačkom jeziku vodi profesor Goran Jovišič u saradnji sa lektorkom Larisom Vilceanu. Više o ovom projektu možete pogledati na sledećem linku:

http://media.rtv.rs/sr_lat/kad-zazvoni/5640

Link ka nagrađenom blogu: http://safenetkg.weebly.com/

 

 

 

BILINGVALNA NASTAVA NA FRANCUSKOM JEZIKU

 

 

Dvojezična nastava na nemačkom i francuskom jeziku pokrenuta je školske 2012/13. godine.

U Karlovačkoj gimnaziji, 28. januara 2014. godine, Žan Luk Gester, direktor Francuskog instituta u Srbiji, i Bojan Pajtić, predsednik Vlade AP Vojvodine, potpisali su Memorandum o saradnji Francuskog instituta i Vlade AP Vojvodine u oblasti obrazovanja i bilingvalne nastave na francuskom jeziku u osnovnim i srednjim školama. Svečanosti je prisustvovao i gospodin Fransoa Gzavije Denio, ambasador Francuske u Srbiji, a organizatori i domaćini susreta bili su direktorka Slavica Šokica i profesori Karlovačke gimnazije. Učenici bilingvalnih odeljenja izveli su kratak program.

Više o tome možete da pročitate na sajtu Karlovačke gimnazije: https://sites.google.com/site/karlgimn1/dogadana?offset=90

 

Pored redovne nastave, tokom školske godine, učenici i profesori učestvuju u različitim projektima, svečanostima, konkursima, sportskim aktivnostima i radionicama koje organizuju Karlovačka gimnazija i Francuski institut u Srbiji.

Profesori koji predaju u dvojezičnom odeljenju su: Dragica Pomana, profesorka francuskog jezika i književnosti, Milica Francuz, profesorka francuskog jezika i književnosti i koordinator za bilingvalnu nastavu na francuskom jeziku u Karlovačkoj gimnaziji, Dragana Turudić, profesorka francuskog jezika i književnosti, Valerija Udovičić, profesorka fizičkog vaspitanja, Olivera Popov, profesorka likovne kulture, Dejan Stakić, profesor informatike i računarstva, Rastko Pavlov, profesor muzičke kulture i Jelena Marjanović, profesorka književnosti. Lektor za francuski jezik je Tibo Meni.

 

Jelena Marjanović

 

Bilingvalna generacija

Francuski institut u Srbiji u aprilu je raspisao konkurs na temu „Sloboda štampe“ za sve učenike treće godine bilingvalnih odeljenja. Na konkursu sam osvojila prvo mesto i kao nagradu dobila putovanje u Francusku gde sam bila učesnik projekta „Bilingvalna generacija 2015“.

Naš zadatak bio je da napravimo prezentaciju, video-rad ili napišemo esej o slobodi štampe u Srbiji. Konkurs je organizovan u još 35 zemalja, ali u nekim zemljama tema je bila „Globalno zagrevanje“.

Boravila sam deset dana u Parizu, Šamoniju i Torsiju sa još 49 učesnika iz celog sveta. Učestvovali smo u radionicama i slušali predavanja o slobodi štampe i globalnom zagrevanju. Posetili smo „Luvr“, sedište Francuskog instituta, najveći glečer na Alpima i „Muzej leda“. Imali smo priliku da razgovaramo sa novinarkom iz redakcije „Šarli ebdo“ i novinarkom koja je izbegla iz Sirije. Sve te aktivnosti učinila je još zanimljivijim činjenica da smo bili u multikulturalnom okruženju i da su sklopljena prijateljstva između osoba iz Libana, Tunisa, Kambodže, Kanade, Italije, Tajlanda i mnogih drugih zemalja. Srećna sam što sam dobila priliku da učestvujem u ovom projektu. Pomoć i podršku pružili su mi profesorka Milica Francuz i lektor Tibo Meni i ja im se zahvaljujem, kao i Francuskom institutu na dodeljenoj nagradi.

 

 

                                                                                                                                                                                                        Isidora Popović, IV6

Od 17. do 24. oktobra bili smo domaćini grupi od 12 učenika i dva profesora iz holandske gimnazije “Mertelcollege”, iz mesta Kauk (Cuijk). 

Tih sedam dana koje smo proveli zajedno ostaće nam čitavog života u lepoj uspomeni. Bili smo veoma radoznali, te smo sa njima stupili u kontakt još i pre no što su došli, preko društvenih mreža i aplikacija, razmenjivali poruke i video snimke, i zajedno  odbrojavali dane do susreta. Došli su nam u subotu, 17. oktobra.

Sedam dana koje smo imali na raspolaganju, maksimalno smo iskoristili da im što više toga pokažemo. Vodili smo ih u obilazak našeg predivnog Novog Sada, a u ponedeljak ih je zvanično pozdravila direktorka naše škole, Gordana Radović. Poseta gimnaziji bio je pun pogodak. Gosti iz Holandije  su bili oduševljeni školom, radionicama koje smo organizovali da bismo se bolje upoznali, i obilaskom Sremskih Karlovaca, Saborne crkve i Patrijaršijkog dvora.  Goste smo vodili i u obilazak Beograda. Obišli smo Konak kneginje Ljubice, hram Svetog Save, Muzej starih automobile (za koji su gosti izrazili želju da vide), prošetali po Knez Mihajlovoj ulici i Trgu republike… Pored svakodnevnih radionica u školi, išli smo i u obilazak Petrovaradinske tvrđave i Muzeja Vojvodine. Naučili smo ih da igraju Užičko kolo, a oni nas zabavne igre karakteristične za Holandiju. Poboljšali smo znanje engleskog jezika jer smo se pomoću njega sporazumevali. Na koktelu koji smo pripremili predstavili smo specijalitete karakteristične za naše podneblje. Razmenu smo zapečatili sađenjem lala iz Holandije u dvorištu Karlovačke gimnazije uz obećanje da ćemo da nastavimo druženje na uzvratnoj poseti u martu. Otisli su 23. novembra. I dalje se dopisujemo i pričamo o njihovom dolasku i na Exit festival jer ne želimo da se naše druženje završi na školskoj razmeni. Po svemu sudeći dopada im se srpska kultura, tradicija, ljudi a pogotovo kuhinja.

 

                                                                                                                                                                                                   Teodora Jovanović, III5

bottom of page